Šta agencija troši za poslovanje?

Pogled na problem agencije između akcionara i menadžera

Troškovi agencije su troškovi neslaganja između akcionara i menadžera poslovanja, koji se možda ne slažu o tome koje su akcije najbolje za posao. Postoji inherentna cena ovog neslaganja i dovodi do toga što se zove "agencijski problem".

Problem agencije u kompaniji

Problem troškova glavnog agenta je složen i obično zahteva više od monetarnih podsticaja za rješavanje. U suštini, agencijski problem se dešava kada akcionari žele da menadžment nastavi sa jednom korporativnom akcijom u cilju povećanja bogatstva akcionara i menadžera - često upravnog odbora i direktora C-suite-a, kao što su izvršni direktor, predsednik i glavni operativni direktor - - žele da nastave još jedan kurs, koji može biti posebno korisan za ove iste menadžere.

Ovo neslaganje je presudno za razumevanje troškova agencije. Investitori žele samo da drže dionice kompanija u svojim portfelima koje maksimiziraju bogatstvo deoničara. Ukoliko investitori misle da postoji problem između menadžmenta i akcionara u okviru kompanije, one će se verovatno udaljiti od držanja akcija tog preduzeća. Na kraju, to će negativno uticati na cenu akcija kompanije.

Problem agencije je prisutan u našem društvu. Očigledno je ne samo u poslovanju; ona takođe postoji u klubovima, vladinim agencijama, crkvama i mnogim drugim vrstama organizacija kad menadžeri i vlasnici nisu isti.

Ciljevi upravljanja u odnosu na ciljeve akcionara

U veoma velikim korporacijama vlasništvo nad kompanijom širi se na hiljade akcionara. Obično je u ovoj vrsti preduzeća da je agencijski problem najteži jer menadžeri mogu shvatiti da njihova puno radno vrijeme posvećen menadžmentu - a često i njihovo bolje poznavanje kako kompanija radi - znači da su njihovi ciljevi, politike i implementacije zaslužuju prioritet nad ciljevima mnogih pojedinačnih akcionara, od kojih svaka može imati samo mali finansijski interes i ograničeno znanje o tome kako kompanija ostvaruje svoj novac.

Problem agencije je najaktivniji kada ciljevi upravljanja povećavaju interese upravljanja na račun bogatstva deoničara. Na primjer, menadžment možda ne preuzima projekte koji bi imali koristi za posao, jer ako projekat propadne, mogu se izgubiti menadžerski poslovi. Akcionari mogu željeti da prihvate taj rizik jer ako projekti uspeju, bogatstvo akcionara je maksimizirano.

Ostali menadžerski ciljevi mogu biti povećanje koristi za zaposlene ili u akvizicijama koje povećavaju veličinu kompanije u nadi da će dominacija kompanije na tržištu poboljšati sigurnost svojih radnih mjesta. Akcionari mogu tražiti ograničenja za zaposlenike kako bi smanjili troškove i održali profit, ili možda neće želeti da kompanija troši novac na akvizicije, ali umjesto toga želi da se novac distribuira kao dividenda.

Koliko je vjerovatno da su to menadžerski ciljevi i ciljevi akcionarskih ciljeva?

Možda je, u mnogim firmama, ciljevi menadžmenta i akcionara mogu bar delimično da se podudaraju. Akcionari mogu ojačati ovu usklađenost vezujući menadžersku kompenzaciju na čvrst rad. Ako se postigne cilj maksimizacije bogatstva akcionara, onda je menadžerska kompenzacija takođe maksimizirana. Akcionari mogu takođe ponuditi dionice dionica menadžerima ispod tržišne cijene, ali zahtijevaju da rukovodioci ostaju u vlasništvu kompanije u određenom broju godina prije nego što se akcija može prodati.

S obzirom na moć ovih i drugih sličnih podsticaja, menadžerski ciljevi i ciljevi akcionara mogu se usklađivati ​​do određenog stepena i problem agencije se može smanjiti.

Neizbežni troškovi agencije

Suočavanje sa agencijskim problemom nikada nije besplatno - postoji trošak agencije koji se povezuje sa suočavanjem sa agencijskim problemom.

Takvi troškovi agencije obično spadaju u kategoriju operativnih troškova.

Na primjer, menadžeri kompanije, kada putuju, mogu se rezervisati u najskuplji hotel koji mogu pronaći ili mogu naručiti ekstravagantne nadogradnje izvršnih ureda. Ove akcije povećavaju operativne troškove bez ikakvih pobuda za akcionare. Troškovi koji se odnose na menadžere nadgledanja u vezi sa ovim vrstama ličnih troškova su ono što čini troškove agencije.

Tehnike praćenja uključuju odgovarajuće računovodstvene postupke i uspostavljanje budžeta koji ograničavaju troškove. Nažalost, ne mogu se ukloniti svi troškovi agencije. Troškovi monitoringa su značajan deo operativnih troškova firme. U određenom trenutku, oni mogu stvarno premašiti troškove agencije.