Kako su finansijska etika i profitabilnost povezani

Ako se vaš mali biznis upušta u etičke finansijske prakse, on će biti profitabilniji na dugi rok nego mali biznis koji to ne čini. Nedostatak etike u finansijama jedan je od osnovnih faktora koji su doveli do pada Wall Streeta i bliskog kolapsa američke ekonomije u septembru i oktobru 2008. godine. Ovo je dovelo do najgore recesije od velike depresije. Mnoga velika bankarska i osiguranja su propala.

Mali biznis nije uspeo, uključujući i male banke koje su činile rizične kredite.

Posle deregulacije bankarskog sistema koji je započeo 1980-ih i nastavio se tokom devedesetih i na početku novog veka, banke su delovale u američkom finansijskom sistemu prilično slobodno i bez mnogo toga kontrolisale faktore kao što su korporativna pohlepa i prevara. Počeli su da vrše rizične kredite, naročito rizične hipotekarne kredite. Učestvovale su i banke, uključujući one klasifikovane kao mali biznis.

Rezultat je bio neizbežan. Kada kompanija služi sebi, a ne njihovim akterima, oni su osuđeni na propast. To je tačno da li su velika preduzeća ili mala preduzeća. Evo problema.

Živimo u kapitalističkom društvu u SAD-u

Ako pogledate reč kapitalizam , videćete da to znači da živimo u društvu zasnovanom na ekonomskom sistemu koji naglašava privatno vlasništvo nad proizvodnim sredstvima ili privatno kontrolisanom ekonomijom.

U kapitalističkom društvu imate slobodno tržište i kompanije živi motivom dobiti. Postoje za zaradu.

Kompanije u kapitalističkom društvu postoje da bi zaradile novac, ali koji je najbolji način za to? Vidjeli smo, kroz pad Volstrita, da korporativna pohlepa i prevara to ne rade, bar ne dugoročno.

Žalba i prevara mogu ostvariti kratkoročne profiteze i za velika i mala preduzeća. Ali, ako kompanije ostanu živi, ​​kratkoročni profit nije veoma važan. Pitanje je dugoročna održivost.

To pokreće pitanje kako se biznis, bilo veliki ili mali biznis, ostaje održiv i jak u dugoročnom periodu? Odgovor je zadovoljiti svoje zainteresovane strane. Ko su ti akteri? To su grupe koje se ulažu u budućnost kompanije, bilo da je veliki ili mali biznis.

Investitori ili akcionari

Jedna grupa zainteresovanih strana su investitori u preduzeću ili akcionari. Malo preduzeće možda nema izvan investitora. Jedini investitor može biti vlasnik. Mali biznis može imati vlasnika, porodicu i prijatelje kao investitore. Alternativno, mali biznis može tražiti anđeo ili finansiranje rizičnog kapitala i imati vanjske investitore. Velike kompanije skoro uvek imaju akcionare.

Akcionari su investirali u vašu firmu. Žele povratak na tu investiciju. Vi kao vlasnik malih preduzeća imate obavezu da pokušate da im pružite povraćaj ulaganja. Tokom nesreće na Wall Streetu, akcionari smo dobili velike zarade kroz menadžment koristeći lažna sredstva u radu svojih preduzeća.

Mnogi akcionari su na kraju izgubili celokupnu investiciju u neke od ovih firmi, jer kompanije nisu uspele. Očigledno, to nije cilj akcionara.

U kapitalističkom društvu, mala preduzeća i velika preduzeća bi trebalo da imaju cilj da maksimiziraju bogatstvo svojih akcionara. To znači da rukovodstvo malih preduzeća treba preduzeti akcije da poveća cenu akcija malih preduzeća, ako se javno trguje, ili vraćanje u akcionar, ako to nije. Ove akcije moraju biti usmerene ka dugoročnom, a ne kratkom roku.

Evo primera. Recimo da je vaš mali biznis mali proizvodni pogon. Proizvodite proizvod koji može prouzrokovati zagađenje vode tokom procesa proizvodnje. Ako ne kontrolišete to zagađenje, mnogo je jeftinije za vas da proizvodite svoj proizvod i možete obećati vašim akcionarima veće povlastice u kratkoročnom periodu.

Međutim, ako kontrolišete zagađenje i obećavate čistiju vodu, to bi moglo koštati više u kratkoročnom periodu, a kratkoročni povratak može patiti, ali, u dugoročnom periodu, vaš mali biznis će biti više poštovan, privući će više poslova i investitore, a vaši akcionari će profitirati dugo vremena.

Zaposleni kao zainteresovani

Još jedna grupa zainteresovanih strana u vašem malom biznisu su vaši zaposleni. Mali biznis ima odgovornost za svoje zaposlene. Zaslužuju da budu tretirani dostojanstvom, poštovanjem i pravednošću. Vaš mali biznis treba da obezbedi poslove koji poboljšavaju životne uslove vaših radnika, poštuju njihovo zdravlje i izbegavaju diskriminatorne postupke.

Zaposleni su povređeni ako upravljanje malim preduzećem ne postupa u dobroj vjeri ili ne održava najviše standarde u pogledu finansijske etike . Kada je Wall Street srušio u septembru / oktobru 2008. godine, desetine hiljada finansijskih radnika odmah je bilo van posla. Ovo je bio direktan rezultat lažnih aktivnosti njihovih poslodavaca. Ovo je prešlo kroz ekonomiju sve dok nismo dosegli stopu nezaposlenosti blizu 10%.

Mnogi od tih finansijskih radnika na Wall Street-u su visoko plaćeni. To je možda bilo dobro u kratkom roku. Na duže staze, oni nemaju posao, a mnogi od njih nikad više neće moći ponovo naći posao na svom polju.

Kupci kao zainteresovani

Mali biznis treba da uzme u obzir svoju bazu klijenata kao zainteresovanu stranu. Kupci, kao i zaposleni, moraju biti tretirani sa poštovanjem i dostojanstvom. Žive po principima poslovne etike . Bez zaposlenika i kupaca, vaš mali biznis ne bi funkcionisao. Poštujte svoje kupce i održite visok nivo usluga za kupce. U recesionarnoj ekonomiji, usluga klijenata je jedan od faktora koji će pomoći održavanju vaše klijentske baze.

Poštujte svoje klijente u svim aspektima vašeg poslovanja, uključujući cijene proizvoda, oglašavanje i marketing. Imajte u vidu kulturu vaših kupaca. Posle kolapsa Vol Strita, klijenti koji traže finansijske usluge će biti sumnjivi i bojazni da veruju finansijskim institucijama. Ako je vaš mali biznis mala kreditna unija ili banka, na primjer, morate se potruditi da uspostavi povjerenje u svoju bazu klijenata.

Društvo kao učesnik

S obzirom da u kapitalističkom društvu sredstva za proizvodnju privatno drže poslovne firme, sama društvo je i učesnik za veliki i mali biznis. Mala preduzeća, kao i velike firme, moraju promovisati harmonične odnose između preduzeća i vlade i između poslovnih i drugih segmenata društva. Odgovornost svih preduzeća da se posvete povećanju životnog standarda i promociji održivog razvoja. Mala preduzeća moraju nastojati da doprinesu svojoj zajednici i budu dobri korporativni građani. Negde usput, finansijske firme na Wall Street-u su zaboravile ovu veoma važnu lekciju kapitalizma.

Primjeri

Bliski kolaps našeg ekonomskog sistema zapravo je započeo negde sa finansijskim neuspehom firmi poput Enron-a. Enron korporacija je bila ogromna energetska kompanija koja je bankrotirala 2001. godine. Zapošljavala je 22.000 ljudi i imala brojne akcionare. Srušio se zbog računovodstvenog skandala ili "kuvanja knjiga" koje je održala njegova vlastita revizorska kuća, Arthur Andersen, jedna od premijera računovodstvenih firmi u SAD, koja je takođe srušila. Desetine hiljada zaposlenih ostalo je bez posla, a više akcionara ostalo je u penzijskom portfelju punom beskorisnog Enron-a.

Enron je najveći bankrot u zemlji do 2008. godine i Lehman Brothers, ogromna kompanija za finansijske usluge Wall Streeta. Lehman je pretekao zbog prvenstveno hipotekarnih hipoteka koje je ostvarila tokom devedesetih i ranih 21. vijeka. Stečaj Lehman Brothers započeo je domino efekat na Wall Streetu. Kako bi spriječili velike propuste finansijskih kompanija, Bušova administracija je napravila ogromnu finansijsku pomoć, nazvanu TARP, kako bi spasla većinu drugih velikih banaka Wall Streeta.

Od jeseni 2008, imali smo mnoge propuste i neuspehe u finansijskim preduzećima u drugim poslovnim sektorima. Propusti nisu ograničeni na velika preduzeća. Mala preduzeća imala su svoj deo neuspjeha, prvenstveno zbog ekonomske recesije koja je nastala usled kolapsa Wall Streeta i kreditne krize koja je rezultirala.

Sažetak

Jedini način da kapitalizam zaista uspeva je da svaki posao, veliki biznis i mali biznis podjednako potpišu doktrinu finansijske i poslovne etike. Ako biznis pokuša da napravi prečice do profita, oni će propasti na duži rok kao što smo videli tokom početka 21. veka. Mali biznis igra ključnu ulogu u američkoj ekonomiji. To može biti razlika između uspjeha i neuspjeha naše ekonomije i finansijskog sistema.