Najspornije zanimljivosti

Pošto je prvi zakon o kompenzaciji radnika doneo pre oko stotinu godina, američko radno mesto postalo je znatno sigurnije. Glasno, prljave fabrike zamenjene su čistim kancelarijskim kompleksima i industrijskim parkovima. Većina država zahteva poslodavce da kupe politiku kompenzacije radnika . Ako se neki radnici povrede na poslu, politika im plaća koristi predviđene državnim zakonom.

Dok su radna mesta poboljšana u poslednjih 100 godina, još uvek se javljaju ozbiljne nezgode.

U decembru 2017. godine, Zavod za statistiku rada (BLS) izdao je izvještaj pod nazivom Nacionalni popis smrtonosnih povreda na radu u 2016. godini . Izveštaj pokazuje da je u 2016. godini bilo 5.190 usled fatalnih povreda.

Izveštaj BLS-a pruža uvid u oba uzroka smrtonosnih povreda i distribuciju takvih povreda u glavnim industrijama. Mnoge povrede imale su slične uzroke. Takođe, u nekim industrijama je došlo do znatno više smrtnih slučajeva na radnom mjestu od drugih.

Loše vijesti

Izveštaj BLS-a uglavnom sadrži loše vesti. Prvo, ukupna stopa smrtonosnih povreda iznosila je 3,6. Ovo je bila najveća stopa smrtonosne povrede od 2010. godine. Bila je veća od stope u 2015. godini, što je 3,6. Stariji radnici (55 i više godina) su preživjeli 1.848 poginulih povreda 2016. godine. Ovo je najviša stopa zabilježena za ovu grupu od 1992. godine.

Postoje i loše vesti u vezi sa ubistvima na radnom mjestu i samoubistvima. Ukupan broj ubistava porastao je na 500, što je najveći broj od 2010. godine.

Samoubistva na radnom mestu su povećana na 291, najveći broj od 1992. godine. Umrle na radnom mjestu od prevelikih doziranja nemedicinskih lekova ili alkohola porasle su na 217, a 32% više nego prethodne godine.

U 2016. godini bilo je 160 fatalnih povreda koje su uključivale azijske, ne-latinoameričke radnike. U 2015. godini ova grupa je pretrpela 114 poginulih povreda.

Fatalne povrede su takođe povećane za crne ili afroameričke radnike koji nisu iz Hispanije. U 2016. godini u ovoj grupi bilo je 587 smrtnih slučajeva u odnosu na 495 u 2015. godini.

Fatalne povrede među zaposlenima u industriji za slobodno vreme i ugostiteljstvo porasle su sa 225 u 2015 na 298 u 2016. godini. Takođe, radnici u određenom broju zanimanja su održali najveći broj smrtnih slučajeva od 2003. godine. Oni uključuju prvostepene supervizore u građevinarstvu i radnicima za ekstrakciju ( 134), radnika za uređenje zemljišta i zemljoradnika (125), krovova (101), trimera i prunera za drvo (84), vozača i prodavaca (71), servisnih tehničara i mehaničara (64) i radnika koji se bave poljoprivredom, rančiranjem ili akvakultrom (61).

Uzroci smrti radnika

BLS klasifikuje smrtnost radnika na osnovu šest kategorija navedenih u nastavku. Grafikon prikazuje ukupan broj smrtnih slučajeva i procenat ukupnog broja (4836) za svaku kategoriju. Na primer, incidenti u transportu 2054 čine oko 42% od 4836. (Procenat se ne može dodati do 100 zbog zaokruživanja.)

Uzrok smrtnih slučajeva Broj smrtnih slučajeva % od ukupno
Incidenti saobraćaja 2083 40,1%
Nasilje 866 16.7%
Kontakt sa objektima ili opremom 761 14.7%
Slipovi, izleti, padovi 849 16,3%
Izlaganje štetnoj supstanci 518 10,0%
Požari, eksplozije 88 1.0%

Incidenti u saobraćaju uključuju nesreće na putevima i van teritorije koji uključuju motorna kopnena vozila (automobile i pokretne mašine). Prema BLS-u, incidenti na putevima predstavljali su 24% svih smrtnih slučajeva u 2016. godini. Očigledno, auta i mobilna oprema predstavljaju opasnost na radnom mestu. Incidenti u transportu bili su uključeni u 40% nesreća sa smrtnim slučajem u 2016. godini. Od smrtnih slučajeva iz 2083. godine, koje su nastale usled saobraćajnih incidenata, približno 60% je bilo na putu.

Kategorija nasilja uključuje ubistvo na radnom mjestu, samoubistvo i povrede koje uzrokuju životinje. Ubistva na radnom mjestu povećana su skoro 20% od 2015. godine.

Znatan dio smrtnih slučajeva (16,3%) koji su se desili u 2016. godini proizilazi iz klizanja i padova . Najveći deo incidenata (82%) uključio je pad sa višeg nivoa na niži nivo.

Najviše opasne industrije

BLS smatra smrtnima po apsolutnim brojevima i stopama smrtnosti (broj smrtnih slučajeva na 100.000 ekvivalentnih radnika u punoj radnoj snazi). Neke industrije zapošljavaju mnogo više radnika od drugih. Stoga, stopa smrtnosti može biti značajnija od apsolutnog broja smrtnih slučajeva.

Evo deset najopasnije industrije (na osnovu smrtnosti) u opadajućem redosledu. Na grafikonu je prikazano i broj smrtnih slučajeva i stopa smrtnosti za svaku industrijsku grupu.

Industrija # Fatalities Stopa fatalnosti
Poljoprivreda, šumarstvo, ribolov, lov 593 23.2
Transport, Skladištenje 825 14.3
Rudarstvo, vađenje kamena, eksploatacija gasova i ulja 89 10.1
Izgradnja 991 10.1
Trgovina na veliko 179 4.8
Umjetnost, zabava, rekreacija 96 3.9
Nekretnine, iznajmljivanje i lizing 91 3.2
Ostale usluge 223 3.2
Komunalne usluge 30 2.8
Smještaj, Usluge hrane 202 2.2
Proizvodnja 318 2.0

Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, lov imaju veću stopu smrtnosti od bilo koje druge grupe industrije. Druga opasnija industrijska grupa bila je transport i skladištenje. Dve druge industrije sa visokom stopom smrtnosti su Rudarstvo, Vađenje kamena itd. I Građevinarstvo. Preostale industrije na listi imale su znatno manju stopu smrtnosti od prvih četiri.